Znaš li šta jedeš? U koju vrstu namirnica spada hrana koju jedeš? Većinom čujem da ljudi izbace ugljikohidrate kad hoće smršaviti. Šta su ugljikohidrati i treba li ih izbacivati iz prehrane? 
Kviz koji sam postavila na IG profilu je samo potvrdio ono što sam već čula iz razgovora s ljudima, a to je prilično loše poznavanje osnova hrane. Pa da krenemo.
Ugljikohidrati
Ugljikohidratima je glavna zadaća opskrbljivati tijelo energijom. To su šećer, škrob i vlakna. Što znači da je ugljikohidrat i voće, krumpir, zobene, kukuruz, kus kus, kvinoja, riža pa čak i povrće (ima neznatnu količinu ugljikohidrata pa se kalorije iz povrća i ne broje, a preporuka je jesti većinom zeleno lisnato povrće zbog većeg udjela vlakana). 1 gram ugljikohidrata ima oko 4 kalorije. 
Kad mi kažu da ne jedu ugljikohidrate uglavnom misle na slatkiše, pekarske proizvode, grickalice i slično. I to je u redu, ali to i dalje ne znači da se mogu jesti namirnice iz puno boljih izvora ugljikohidrata u neograničenim količinama. Ovi loši izvori ugljikohidrata su proizvodi od rafiniranih namirnica koje imaju visok glikemijski indeks što dovodi do visokog inzulina koji nam signalizira glad i onda smo u stanju pojesti više nego što su naše potrebe i taj višak se skladišti u obliku masti. Najbolje bi bilo inzulin držati nisko kako bi se trošile masti što znači da se većina ugljikohidrata pojede u obroku nakon treninga. Tijekom treninga potroši se glikogen iz mišića, a unosom ugljikohidrata taj gubitak nadoknadimo. Ako na taj način ugljikohidrate unosimo kroz duži vremenski period tijelo će nastaviti trošiti masti kao glavni izvor energije.
Proteini
Protein opskrbljuje tijelo aminokiselinama i izgrađuje većinu stanične strukture uključujući i staničnu membranu. Kod ograničavanja proteina u prehrani da bi bili u kalorijskom deficitu mišići i hormoni trpe. Grelin se penje, a leptin pada što nas čini gladnima i sve što pojedemo skladišti se kao mast.
Zato uvijek kad čujem da netko kaže da je stalno gladan pitam koliko proteina unosi jer nedostatak proteina često je uzrok stalne gladi. Ako pojedeš dovoljnu količinu proteina, vjeruj mi, nećeš imati potrebu još nešto dodatno jesti. Izvori proteina su jaja, meso, riba, posni sir, leća, whey… preporučeni unos proteina je od minimalno 0,8 – 1,6 g/g za osobu koja ne trenira do čak 3 g/kg tjelesne mase za osobu koja trenira. 1 g proteina ima oko 4 kalorije, a oko 15% ukupnog broja kalorija trebalo bi potjecati iz izvora proteina.
Masti
Masti se koriste za proizvodnju i razgradnju hormona kao i vitamina topivih u mastima. Masti imaju najveću kalorijsku vrijednost, 1 g ima oko 9 kalorija. Lako se pretjera (znaš kad dodaješ ulje u salatu ili kad pečeš meso ili jaja pa dodaš još malo misleći nije to ništa? Baš to je najčešće uzrok većeg unosa kalorija), ali ako ih izbacimo iz prehrane mogu biti uzrok zdravstvenih problema. Svaka ćelija u našem tijelu zahtjeva zasićene masti, pogotovo mozak. U masti spadaju ulja, masti, slanina, kobasica, avokado, orašasti plodovi. Preporuka je unositi 1g/kg tjelesne mase.
I da zaključimo. Ne postoji namirnica koja deblja, jedino što deblja je kalorijski suficit, odnosno unos kalorija koji je veći od naših potreba. Ničega se ne trebaš odricati, bitno je svega unositi dovoljno kako ne bi došlo do zdravstvenih problema. To je ono što se naziva zdravom prehranom. Pojedi sve, ponekad i ono što je loše, ali baza neka budu namirnice koje nisu prerađene i imaju visoku nutritivnu vrijednost. S druge strane, postoje ljudi kojima je prehrana održiva izbacivanjem nekog od ovih nutrijenata, ali svakako ne bih preporučila izbacivanje kroz neki duži period.
